POVIJEST VODOVOD

Vodoopskrbni sustav Daruvar počeo se graditi 1965. godine prvenstveno na polaganju cjevovoda sirove vode. U periodu od 1965. god. do 1968. god. izgrađeni su cjevovodi sirove i pitke vode u dužini približno 17 km, te objekti na cjevovodu: Vodozahvat na Pakri, Uređaj za kondicioniranje pitke vode u Bijeloj,vodosprema kapaciteta 200 m3 u Vinogradima, vodosprema 2000 m3 u Vinogradskoj ulici.

Izgradnjom navedenih objekata stvoreni su uvjeti da Grad Daruvar prvi puta u svojoj povijesti bude opskrbljen pitkom vodom iz kontroliranog javnog sustava.godine 1969. intenzivno se gradi razvodna ulična (sekundarna) vodovodna mreža na koju se priključuju i prvi potrošači.

Najveći dio razvodne ulične vodovodne mreže izgrađen je u periodu od 1969. do 1980. god. U istom periodu na vodoopskrbni sustav priključeni su u najvećem broju korisnici u gospodarstvu kao i kućanstvima.

Nakon 1980. god nastavlja se dogradnja i širenje sustava na prigradska naselja te je do danas preko 85% područja grada Daruvara pokriveno vodoopskrbnim sustavom, a preko 90% potrošača snabdjeveno je pitkom vodom.

POVIJEST PLIN

         «Darkom» Daruvar distribuciju plina obavlja na području bivših općina Daruvar i Grubišno polje. Intenzivna plinofikacija ovog područja počela je 1973. godine kada je izgrađen magistralni plinovod Pakrac – Daruvar. Plinofikacija grada Daruvara  s prigradskim naseljima izvršena je u potpunosti praktički do 1980. godine. Do danas je u gradu s prigradskim naseljima izgrađeno 48.600 m ulične plinske mreže.

Sustav napajanja užeg gradskog područja zamišljen je i realiziran u obliku «plinskog prstena» sa 4 MRS. Na magistralnom plinovodu izgrađena je glavna MRS- Daruvar gdje se vrši redukcija tlaka s 25 bara na 3 bara, koliki je tlak u prstenu, a u MRS na samom prstenu reducira se tlak na 80 mbara, koliki je tlak unutar prstena. Kuæanstva se priključuju mjerno redukcijskim setovima, gdje se tlak reducira na 20 mbara.

Godine 1979. izgradnjom Tvornice vapna u Siraču izgrađen je i plinovod od Badljevine do Sirača u dužini 12,5 km za potrebe tvornice vapna i samog mjesta Sirač. U to vrijeme izgrađena je ulična mreža u Siraču u dužini 7480 m.

Sljedeći bitan korak u plinofikaciji ovog kraja učinjen je 1984. godine kada je počela plinofikacija Grubišnog Polja. Do prošle godine u Grubišnom polju izgrađeno je 12.000 m ulične plinske mreže. Treba reći da je upravo ove godine učinjen znaèčjniji iskorak u daljnjoj plinofikaciji te općine izgradnjom 15.900 m ulične plinske mreže i to iz polietilena.

Ukupna distributivna količina plina do 1990. godine kretala se oko 20 mil. m3 godišnje, a od toga su oko 65% trošili veliki industrijski potrošači (Tvornica vapna, «Kamen» Sirač, «Zdenka» Veliki Zdenci, «Dalit» Daruvar i ostali).

Treba napomenuti da je zbog ratnih događanja došlo do znatnijeg pada u potrošnji plina, da bi ove godine zamalo dostigli prijeratnu potrošnju plina.

Isto tako treba reći da ni plinska mreža nije bila pošteđena ratnih razaranja. Učinjene su velike štete na plinskoj mreži i kućnim instalacijama te je došlo do velikih gubitaka plina.

Sve to su sanirali preostali djelatnici «Darkoma», praktički pod vatrom neprijatelja, i s ponosom možemo istaći da niti jedan dan grad nije ostao bez plina!

POVIJEST ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Prvi počeci organizirane odvodnje u gradu Daruvaru odvijali su se 1961. godine kada je izrađen idejni projekt "Kanalizacija Daruvar" koji je izradio "Injžinjerski projektni zavod" Zagreb. Na osnovu tog idejnog projekta prišlo se 1968. godine izradi glavnog projekta gradske kanalizacione mreže sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Te radove obavilo je "PROJEKT" projektno poduzeče Zagreb.

          Grad Daruvar započeo je graditi kanalizacijski sustav mješovitog tipa 1970. godine.

POVIJEST KOMUNALNE SLUŽBE

POVIJEST GROBLJA

•  

• 1780. god. vršena prva sahrana na groblju Daruvar

• do 1966. gospodin Hemzaček je vršio ukope na groblju Daruvar

• 1966 god. osnovano komunalno poduzeće integrirano sa gradskim vodovodom te osnovan «Darkom» Daruvar koji do danas postoji i održava i vrši ukope na groblju Daruvar

• 1975. god. groblje prošireno na sadašnju veličinu površine od 33200 m2 od čega je preko 90% popunjeno grobovima ili zakupljenim grobnim mjestima, preostalih 10% površine odnosi se na novootvoreni dio groblja isparcelirano 2003. god. površine cca 2000 m2 ili 6%. Preostalih 4% površine na postojećem popunjenom dijelu groblja gdje se zbog konfiguracije zemljišta ne mogu obavljati ukopi

• iste godine 1975. izvršena je intenzivna sadnja borova i čempresa uz staze po groblju koji sada predstavljaju problem jer su prerasli i ruše okvire i grobnice.

• 
  

  ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

   

  Na području bivše Općine Daruvar samo grad Daruvar ima zadovoljavajuće rješenje odvodnje otpadnih voda i to samo za gradsko područje bez prigradskih naselja. Sva ostala naselja novoformiranih opčina nemaju riješenu odvodnju otpadnih voda a kamoli pročišæavanje otpadnih voda.Grad Daruvar započeo je graditi kanalizacijski sustav 1970. godine. Kanalizacijski sustav Daruvar je po osnovnom obilježju polurazdjelni, što podrazumijeva mješoviti sustav s rasteretnim kišnim preljevima. Recipijent predstavlja rijeka Toplica u koju se, osim preljevnih količina, ispušta i cjelokupni efluent uz prethodno pročiščavanje na biološkom uređaju. Do sada je izgrađeno približno 28 km glavnih kolektora te sekundarne kanalizacijske mreže. Pokrivenost grada odvodnim sustavom iznosi približno 80-85% grada a na isti je priključeno cca 2.000 domaćinstava te 300 privrednih subjekata među kojima su i najveći zagađivači (Pivovara, Mesna industrija, Irida).Od prigradskih naselja sa područja grada djelomično odnosno u manjoj mjeri riješena je odvodnja u dijelu Bjelovarske ul. Naselja Donji Daruvar te sjeveroistočni dio naselja Vrbovac.

  Temeljem planova razvoja odvodnog sustava potrebno je izgraditi približno 6.000 m kanalizacije kako bi pokrivenost grada iznosila cca 95%. Između ostalih potrebno je izgraditi odvodni sustav u ulicama Bjelovarskoj, dovršiti Vrliku, te spoj glavnog kolektora br. 3 na glavni kolektor br. 2 i kolektor br. L1 na kolektor A. Postojeći kanalizacijski sustav priključen je putem dva glavna kolektora na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji je smješten u jugozapadnom djelu grada

  Projekti za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Daruvara izrađeni su 1973. god. Uređaj je izgrađen i pušten u rad krajem 1975. god. Velika gorica i Daruvar bili su prvi gradovi u Hrvatskoj koji su izgradili uređaje za pročišćavanje otpadnih voda.

  Projektirane su dvije faze izgradnje. Prva faza je izvedena za veličinu 25000 ekvivalentnih stanovnika, a druga je planirana za 40000 ekvivalentnih stanovnika. Uređaj je izveden kao klasični Passavanov oksidacijski jarak. Postupak pročišćavanja je mehaničko-biološki, a sastoji se od slijedećih elemenata: dva glavna kolektora, pužne pumpe, grube rešetke, prelivne komore s mjernim profilom, aeracionog bazena s mamut rotorima, sekundarne taložnice, prepumpne stanice za recirkulaciju aktivnog mulja, stabilizacionog bazena, polja za zgušnjavanje aktivnog mulja, te izlaznog kanala s mjernim profilom.

  Kanalizacijski sustav je mješoviti. Kroz uređaj godišnje protječe oko 1500000 m3 otpadne vode. Stupanj pročiščavanja je oko 90%.

  Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je dograditi (druga faza) te na taj način povećati kapacitet na 50.000 ekvivalentnih stanovnika. 

  Planiranom rekonstrukcijom, dogradnjom uređaja za p.o.v. povećava se kapacitet uređaja, te se otklanjaju nedostaci zastarjele tehnologije, a to su: mehaničko čišćenje (ugradnja pjeskolova, mastolova, finog sita), poboljšanje aeracije u bazenima i obrada mulja na suvremeni način.

  U tu svrhu trenutno je u izradi izvedbeni projekt druge faze dogradnje koji æe biti izrađen u ovoj godini. Za 2006. godinu predviđa se započeti sa rekonstrukcijom prema navedenom projektu.

  Kvalitetnijim načinom pročišćavanja otpadnih voda čuva se od zagađenja voda, zrak i tlo.

  U okviru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nalazi se i interni laboratorij za pitku i otpadnu vodu. U njemu se svakodnevno vrše analize pitke i otpadne vode.